Konjščina - lokacija na karti
Naselje Konjšćina prvi put se spominje 1334. godine i to kao župa. Ime je dobila po dvorcu plemićke obitelji Konjski. Njihov kaštel bio je važan strateški objekt u nizinskom zagorskom prostoru. Prema dosadašnjim saznanjima kaštel je izgrađen prije 1500. godine. Općina Konjšćina danas ima 16 naselja, a sva naselja imaju povijesni karakter osim naselja Konjšćina. To je naselje 1992. godine dobilo službeni naziv, a do tada je bila Donja i Gornja Konjšćina. Danas ima 4.069 stanovnika.
Budući da je smješten u ravnici trebao se braniti na sve četiri strane, građen je kao četverokut koji na tri strane ima polukružnu izbočinu dok su na četvrtoj ulaz iz stubišta. U polukružnim izbočinama bile su smještene streljačnice. Utvrda je bila opasana kanalom i opkopana. Grad je nastao na izmaku srednjeg vijeka, pa se već približuje tvrđavama poput Siska i Nehaja. Kod Konjščine je bila bitka s turcima 1544. gdje se Ulam paša sukobio s Zrinjskim i Wildensteinom. Nad premoćnom turskom vojskom Zrinski i Wildenstein morali su se skloniti u utvrdu Konjskih.
Nad premoćnom turskom vojskom Zrinski i Wildenstein morali su se skloniti u utvrdu Konjskih. Nedaleko Konjščine nalazi se mjesto Hrašćina, (danas općina), gdje se u 18. st. dogodila senzacija: oko pet sati poslije podne na njivu je pala velika usijana kugla koja se rasprsnula u zraku i u komadima pala na njivu. Vijest se brzo proširila i župnik je poslao dvoje sluga da otkopaju nebesko žezlo što se duboko zarinulo u zemlju. Komad je bio težak 39,78 kg. Otpremljen je u Požun gdje je carskom odlukom taj dio meteora predan Bečkom muzeju. U muzeju su od tog dijela meteora otkinuti manji komadi i poslani u četrnaest gradova Europe, Amerike i Azije. Tako je nebesko žezlo pronjelo ime Hrašćine cijelim svijetom.
