Krapina - lokacija na karti
Krapina je osamstoljetni utvrđeni grad, a prvi put se spominje u pismenom dokumentu 1193. godine. Na prostoru grada Krapine nalaze se naselja stara više od 40.000 godina. Grad je najviše poznat po nalazištu "Krapinskog pračovjeka"- Homo krapiniensisa. Istraživanja su pokazala da je i kromanjonski čovjek prije 3.500 godina prebivao u toj kotlini koja je nekada bila kraj Panonskog mora, o čemu svjedoče brojni fosili. Pronađeni su kalupi za izradu oruđa i oružja od bronce u donjim slojevima temelja tvrđave. Rimski žrtvenici Jupiteru i ostaci legionarske poštanske postaje u Mihaljekovom jarku na južnom prilazu kotlini, ukazuju na postojanje važne rimske ceste koja je vodila iz Sisce (Siska) preko Ščitarjeva (južno od Zagreba) na Petoviu (Ptuj) via Krapina.
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV Arpadović 1225. godine stolovao je u gradu Krapini gdje je razgovarao s knezom i biskupima splitskim i krbavskim o južnim granicama Hrvatske. Arheološkim iskopavanjima otkrivena je kraljevska kapela u kojoj su takvi ugovori potpisivani i pečaćeni uz prisegu. U toj kraljevskoj kapeli obavljeno je i vjenčanje kralja Sigismunda Anžuvinskog s Barbarom Celjskom kojemu je prisustvovalo više od četristo europskih kraljeva, prinčeva i velikaša. Krapinska župna crkva sv. Nikole zaštitnika grada spominje se 1311. godine, ali je razrušena potresom u 19. st. i obnovljena na starim temeljima na prijelazu u 20. st. Crkva sv. Katarine i franjevački samostan stari su više od 350 godina.
U 17. st. tamo je bio fakultet teologije, filozofije, retorike i veoma vrijedna knjižnica koja je sačuvana do danas. Otvorena je za razgledavanje, zajedno sa sakralnim muzejem. U Krapini je bila i latinska škola (niža gimnazija) koju je pohađao i Ljudevit Gaj. Barokna crkva Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu su izgradili župljani krapinske župe prije 250 godina predstavlja jedan od najvrijednijih baroknih spomenika u Hrvatskoj, te služi kao zavjetovalište i proštenište.
Krapina je poznata i kao vrlo zanimljivo turističko mjesto. Ban Josip Jelačić doveo je u Krapinu 1845. godine Saskog kralja kako bi razgledao to zanimljivo mjesto s najvećom utvrdom u tom dijelu Hrvatske i podgrađem koje od 1347. godine ima povlastice kraljevskog poveljnog trgovišta. Taj je grad od davnina bio sjedište Hrvatske plemenske župe. U 14. st. bila je županija, a danas je u Krapini sjedište Krapinsko-zagorske županije.
