Klanjec - lokacija na karti
Romatično kulturno-povijesno središte zapadnog Hrvatskog zagorja, smjestio se na uzvisini podno 511 m visoke Cesarske gore, ispod ruševina srednjovjekovnog kaštela Cesargrada, na hrvatsko-slovenskoj granici na rijeci Sutli. Ovaj je gradić tek pedesetak kilometara udaljen od Zagreba i u neposrednoj je blizini Tuheljskih toplica i Zelenjaka sa spomenikom hrvatskoj himni.
Nekad poznato kotarsko središte i trgovište ovog dijela Hrvatskog zagorja i danas, sa svojih 600 stanovnika, čuva i nudi pogledu tragove svoje bogate prošlosti. Klanjec se po prvi put spominje 1463.g. u ispravi kralja Matije Korvina, a cesargradski posjed, već od I399.g. Nakon što kaštel postaje vlasništvo obitelji Erdody, zapoćinje značajna veza Klanjca i te vlastelinske obitelji. Nikola i Sigismund Erdody grade Franjevačk samostan s crkvom Navještenja Blažene djevice Marije u razdoblju od 1630. - 1686. g. U kriptama crkve, u skupocjenim sarkofazima izuzetne umjetničke vrijednosti sačuvani su posmrtni ostaci njenih utemeljitelja.
Zavičajna zbirka izložena u samostanu čuva višestoljetni duh redovnika i umjetnika i njihova djelovanja u kultumom i javnom životu Klanjca. Povijest grada bogata je imenima velikana hrvatske kulturne i umjetničke baštine. Dio svog života, u obližnjim Novim Dvorima Klanječkim, proveo je pjesnik Antun Mihanović, autor "hrvatske domovine". Tu je rođen i pokopan slikar hrvatskog preporoda Oton Iveković, a Klanjec je rodno mjesto i kipara svjetskog ugleda Antuna Augustinčića, koji je svom gradu polonio svoju umjetničku ostavštinu.
