Radoboj - lokacija na karti

Povijest Radoboja

Prvi pisani spomen Radoboja pod nazivom Radboa potječe iz 1334. godine. Tuda je u rimsko doba prolazio put iz pravca Krapine prema Varaždinu. Kraj se značajnije razvio nakon 1811. godine kada je pronađeno nalazište sumpora, a potom i ugljena. Tu je nastao jedan od rijetkih europskih rudnika sumpora s originalnom tehnologijom prerade rude. Nakon Drugog svjetskog rata rudnik je prestao raditi, stručnjaci i rudari napustili su taj kraj i nastala je opća stagnacija.

U Radoboju je i jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta flore i faune od prije 19 milijuna godina s približno 1900 nalaza koji se čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju te muzejima Beča i Londona. Nađen je, primjerice, fosilni list vinove loze star preko 12 milijuna godina što je dokaz da je tada na prostoru današnje općine Radoboj rasla vinova loza. Arheološki nalazi iz željeznog doba te grčki zlatni novac s glavama Atene i Nike govore o dugoj naseljenosti. Od sakralnih spomenika kulture svakako treba spomenuti gotičku crkvu sv. Jakova iz 12. stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine.